O Suli O Le Puao 1972-1975

1. Faatomuaga: O Le Puao

Talu ai o faleā’oga o le Kolisi o ‘Āvele ma fale e nonofo ai tama i le nofotūmau e maualuga lona nofoaga ma e ‘autafa i le itū i Sasa’e i le vanu, e māsani ona ufitia lea nofoaga i puao i le tele o taimi o le tausaga. O aga a le puao e aliali mai i se taimi pu’upu’u ma toe mou atu ma alu atu ai lava e lē toe fo’i mai. E lē toe aliali fa’alua mai se puao auā e mou atu ae toe fotua’i mai fo’i isi puao fou. E ‘ōmai fa’atasi le puao ma le ‘ea mālū. O tama e to’a 65 mai ā’oga fa’aitūmālō
(Intermediate Schools) ‘ese’es o Sāmoa na ulufale atu i laufanua o le tama’ita’i o Sina-le-‘Avele ua na o se puao na aliali ane i le 1972 ma toe mou ‘ese atu i le 1975. Po o fea lava na āga’i iai nei tama ina ua tu’ua ‘Āvele ‘olo’o manatua pea lona ea ma le mālū o le pa’i mai o le puao i o lātou tino. O nisi na o Suli o le Puao e fa’atatau iai lenei tala

2. Paea'iga O Le 1972 - 1975

E lua Form 3 i lo mātou tausaga muamua i le 1972. O le Form 3X e 33 tama ma le Form 3G e 32 tama.

O le Form 3X na iai ‘A’ati Samu, Aila’ula’u Fale, ‘Āmataga Unasa, Asofou So’o, Berthold Matthes, ‘Ēnelī Leā’anā, Fa’amanū Fa’ailo, Fa’amanū ‘Ivala, Foua Toloa, Fuifui Leā’anā, Iākopo Fepulea’i, Ioane Vesi, Kāpeni Matatia, Kirifi Pouono, Konakalate Va’a, Leuli Fa’aumumu, Makesi Isa’ako, Lopa’auro Su, Miti Līpine, Naitorosene Si’a, Pepe ‘Ōfisa, Peretānia Tuālaulelei, Reupena Matafeo, Rīsati Foli, Sāmoa ‘Unoi, Saofa’i Taliano, Seali’itū Alovao, Sega Tuāfono, Si’upolu Moe, Taeaolelei Ioane, Tāfito Selesele, Taiofe’ite Māeli ma Tautua Aurelioa.

FORM 3X: 1972

FORM 3G: 1972

O le Form 3G na iai Asoā’oga Sepulona, ‘Ēlia Pagaiali’i, ‘Ēsera Fuaina, ‘Euini ‘Āsia, Fa’ama’i Lālagā, Fa’amanū Māta’u, Fa’atuai Sāgala, Fa’auila Manase, Fou Taioalo, Iōsua Levave, Lene Lualua, Liko Mulinu’ū, Māketi Silafau, Naukulaelae ‘Imo, Nonu Eneliko, Peniāmina Fitu, Pita Falemalu, Pu’a Fuatogi, Rōlani Iōsia, Selu Moevale, Solomona ‘Āleta, So’onalole Vaofusi,Tafāumu Leti, Teueli Galo, Tōfiga Sua, Tom Meredith, Tu’i Sione, Uesilē ‘Āmuimuia, Parataiso ‘Āfaaso, Vaiao Polaia, Vaiao Tia ma Vala Ueselani. 

FORM 4X: 1973

FORM 4G: 1973

Mai i le 65 o tama na a’e mai i le 1972, e o’o ane i lo mātou tausaga fa’ai’u i le 1975 ua totoe ai na o mātou e 25. O nisi ua faigāluega a o nisi ua malaga i nu’u mamao. O le to’a 25 na totoe e aofia ai ‘Aila’ula’u Fale, Asofou So’o, Albert ‘Umaga, ‘Ēsera Faifuaina, Fa’amanū Fa’ailo, Fou Taioalo, Foua Toloa, Kirifi Pouono, Lene Lualua, Māketi Silafau, Fa’amanū ‘Īvala, Leuli Fa’aumuumu, Pita Eneliko, Reupena Matafeo, Rīsati Foli, Sāmoa ‘Unoi, Saofa’i Taliano, Sega Tuāfono, Taeaolelei Ioane, Tāfito Selesele, Tautua Aurelio, Teueli Galo, Tōfiga Su’a, Tom Meredith ma Vala Ueselani. O nisi o tama i le tausaga fa’ai’u (Upper Five) i le 1975 na lautogia i tōfiga a le ā’oga e aofia ai Asofou So’o (Head Boy / Dux), Tāfito Selesele (Deputy Head Boy) ma Reupena Matafeo (Tūlua i le Dux). O ta’ita’i (prefects) e aofia ai Reupena Matafeo, Tautua Aurelio, Vala Ueselani, Foua Toloa ma Lene Lualua.

Head Boys: 1975

Prefects: 1975

FORM 5U: 1975

Talu ai e lēai se Form 6 a ‘Āvele i lenā taimi o lea na āga’i ai i le Kolisi o Sāmoa Asofou e fai ai lana Form 6 ae āga’i i le Kolisi a Sānele Repena Matafeo e fai ai lana Form 6 ina ua maua fa’ai’uga o le Su’ega o le School Certificate a Niu Sila. O nisi o le vasega na ulufale atu i avanoa fa’asikolasipi i le Kolisi Fa’afa’ato’aga o le Iunivesitē o le Pasefika i Saute i Ālāfua e pei o Kirifi Pouono, Fa’amanū 4 ‘Īvala, Sega Tuāfono, Foua Tola ma isi. O Fou Taioalo o lana galuega muamua lava o le leoleo se’ia o’o lava ina ‘avea ma Komesina o Leoleo. Mātou te a’e atu i le 1972 e ono vasega o le Kolisi. E lua Form 3, lua Form 4, tasi le Lower 5, tasi le Upper 5.

O le tausaga e 1973 na fa’aopoopo ai le isi Lower 5 ona lua ai lea o Lower 5. Na fa’aopoopo fo’i ma le isi Form 3 ona tolu ai lea o Form 3. O lona uiga ua si’itia mai i le ono vasega i le valu vasega. Mātou te i’u i le 1975 ua fa’aopoopo le isi Form 4 ona tolu ae lea o Form 4 ae ua toe fa’aitiitia Form 3 mai i le tolu i le lua. O le aofa’iga o tama o le ‘ā’oga i le 1972 e 158 ae o’o ane i le 1975 ua o’o i le 215. O lona uiga e 27% ua si’itia ai le aofa’i o le ā’oga i le fa tausaga mai le 1972 se’ia o’o mai i le 1975. O vasega uma e i le vā o le 23 ma le 26 le aofa’i o tama e iai se’i vāganā Form 3 e māsani ona ova i le 30 le aofa’i o tama e iai. O le taimi lea e na o tama le ‘ā’oga. Pe ā ma le afa o le ‘ā’oga e nofotūmau a o
le isi afa e ā’o’oga tausāvali.
O ta’ita’i o le ā’oga i le 1972 o Bernard Meredith (Head Boy), Alesana Tele’a (Deputy Head Boy), Leoleoga Etuale, Cochise ‘Avei, Fa’afetai Fata ma Siaosi ‘Efu. O Junior Prefects o Fa’atatau ‘Auva’a, Papu Pese, Ikenasio Sāgaga ma Fune Mulitalo. O Junior Prefects o lātou ia i le Lower 5 a
ua tōfia e fai ma Prefects. O le Dux i le tausaga e 1972 o Bernard Meredith ae o lē na soso’o i le Dux o Leoleoga Etuale. E na o le to’a 11 tama o le Upper 5 i le 1972 e aofia ai ‘Alesana Tele’a, Bernard Meredith, Cochise ‘Avei, ‘Ēlia Suisala, Faitele ‘Afamasaga, Leoleoga ‘Ētuale, Mulimuli Māmea, Repena Leu, Sanerivi Liufau, Ta’eu Masipa’u ma Tu’ulima Lāiti

Prefects: 1972

Form 5U: 1972

3. Nisi o tama o le mātou vasega na tūla’i mai i nisi o tūlaga iloga i le atunu’u O nisi o tama e to’a 65 na ulufale i ‘Āvele i le tausaga e 1972 ma tūla’i mai i nisi o tūlaga iloga i totonu o Sāmoa mulimuli ane e aofia ai i lātou nei.
3.1. O Tautua Aurelio o le Faife’au Toea’ina o le Pūlega EFKS a Faleata i Sisifo ma o le fa’afeagaiga a le aifo’aga o Vaigaga.
3.2. O Sāmoa ‘Unoi ‘olo’o avea nei ma Faife’au (Pastor) o le ‘Ekālēsia a le Peace Chapel i Apia.
3.3. O ‘Ēlia Pagaiali’i o le faife’au ua iai lona fa’ailoga o le Tōfā Manino (Reverend Doctor) ‘olo’o fa’auluulu iai le Kolisi Fa’afaie’au a le ‘Ekālēsia Fa’apotopotoga a le Atua (Assembly of God) i Sāmoa.
3.4. O Sega Tuāfono ‘olo’o avea nei ma faife’au o le ‘Ekālēsia Peace Chapel i Melepone i Ausetālia.
3.5. O Foua Toloa le sikolasipi mai i ‘Āvele a le Mālō o Tokelau na avea ma ‘Ulu o Tokelau’ (21 Fepuari 2009 -21 Fepuari 2010). Ua fai i lagi le fōlauga a Foua i le aso 23 o Iuni 2015. Alu iā ‘oe Foua ma le fīlēmū o lo tātou Atua. E manatua pea oe Uso. 3.6. O Iākopo Fepulea’i na manumālō mai i le pālota la’itiiti a le Itūmālō o Sālega i le fa’ai’uga o le 1982. O lana pālota na maua ai le fuainūmera i le Pālemene na toe tūla’i mai ai le faigāmālō a le HRPP ma ‘āvea ai Tofilau Eti Ālesana ma Pālemia lona tolu o Sāmoa i le tausaga lava lea e 1982.
3.7. O Tāfito Selesele lea ua ‘avea nei ma Minisitā o le Soifua Malōlōina i le Faigāmālō a le Vāega Fa’a’upufai a le Fa’atuatua i le Atua Sāmoa ua Tasi (FAST) i lona suafa matai o Luāpitofanua (2021-206). Sa tūla’i mai fo’i i le Tofi Faipule o le Itūmālō o Vaisigano Nūmera 1 i Paea’iga e lua i le 1996-2001 ma le 2001-2006.

Vice Chancelor and President:
Professor Asofou So’o: 2009 - 2019

Police Commissioner:
Lilomaiava Fou Taioalo: 2010 - 2014

3.8. O Kirifi Pouono na avea ma Pule Sili o le ‘Ōfisa o Fa’ato’aga ma Faigāfaiva (2007-2010).

3.9. O Reupena Matafeo na avea ma Pule o le Kolisi o le Itū Āsau i le 1982-1984; Fa’atonu (Director) o le Sōsaiete o Tagata Faigaluega a le Mālō (Public Service Association) i le 1997 – 2000; Pule Sili o le ‘Ōfisa o Tagata Tāfafao mai Fafo (Sāmoa Tourism Authority) i le 2003-2007; ae avea ma Pule o le Kolisi i ‘Āvele i le 2015-2020).
3.10. O Fou Taioalo na avea ma Komisina o Leoleo (2010 – 2014). O le galuega muamua lava lea a Fou ina ua i’u mai i Āvele lea lava na o’o i le tumutumu ma avea ma Komesina. Na fa’amānavaina galuega a Lilomaiava Fou Taioali i le aso 15 o Tēsema 2015. E lē galo oe Uso.
3.11. O Fa’amanū ‘Īvala na ‘avea ma Pule o le YMCA. O Asofou So’o na fo’i mai i Niu Sila ina ua uma lana ‘ā’oga ma faiā’oga i le Kolisi o ‘Āvele i le 1983-1985. O ia o se tasi o ulua’i polōfesa e to’a tolu na filifilia a le Iunivesitē Aoao o Sāmoa i le
2004. Na ‘avea ma Pule (Vice Chancellor and President) o le Iunivesitē Aoao o Sāmoa iā Aperila 2009 e o’o iā Aukuso 2009.
3.12. O Pu’a Letoa na avea ma Faipule o le Pālemene mai i le Itūmālō o Sāfata (2006-2011).
3.13. O Selu Meafou ‘olo’o galue pea i le tofi faiā’oga o le Aganu’u ma le Gagana Sāmoa i le Kolisi o Sāmoa.
3.14. O nisi o tama o le tausaga fa’ai’u i le 1975 ‘olo’o soifua pea e aofia ai Taeao, ‘Aila’ula’u, Konekarate ma nisi.

AVELE COLLEGE. 2024 All rights reserved | Developed & Powered by Urban Tech, www.urbantech.ws

Visit Us

OPENING HOURS